Vitalnost posle 60
Jutarnja ukočenost zglobova posle 60. godine – uzroci i svakodnevne navike
Mnogi ljudi posle šezdesete primete da im se zglobovi ujutru „ne daju“. Najčešće je to uobičajena pojava, ali nije uvek. U ovom vodiču objašnjavamo šta se zna o jutarnjoj ukočenosti, šta kažu tradicija i medicina i kada je razumno da se javite lekaru.

Ukratko
- Kratka ukočenost posle buđenja je česta, a prema NHS ukočenost koje nema ili traje manje od 30 minuta odgovara artrozi.
- Duža jutarnja ukočenost, naročito uz otok i bol u više zglobova, razlog je da se ranije javite lekaru.
- Beli luk je dobar začin, ali nema pouzdanih dokaza da štiti zglobove, a sirov na koži može da izazove opekotine.
- Kretanje prilagođeno Vašim mogućnostima, snaga mišića, primerena težina i bezbedan dom spadaju u najkorisnije svakodnevne navike.
- Uzrok tegoba utvrđuje lekar – izabrani lekar u domu zdravlja prvi je korak.
Kako je građen zglob i šta se dešava ujutru
Zglob je mesto na kome se susreću dve ili više kostiju. Krajeve kostiju prekriva glatka hrskavica, a spoj obavija čahura u kojoj se nalazi zglobna tečnost. Oko zgloba su ligamenti, koji ga učvršćuju, i mišići s tetivama, koji ga pokreću. Zglob, dakle, nije samo „hrskavica i kost“. To je celina u kojoj svaki deo utiče na ostale, pa tegobe retko imaju samo jedan uzrok.
Kada lekari govore o artrozi, misle na dugotrajno stanje u kome se zaštitna hrskavica na krajevima kostiju postepeno razgrađuje, zbog čega zglobovi postaju bolni i ukočeni. Britanska zdravstvena služba (NHS) navodi da je artroza najčešći oblik artritisa. Najčešće zahvata kolena, kukove i mali zglobovi šake, a težina tegoba se jako razlikuje od osobe do osobe: kod nekih su blage i dolaze povremeno, kod drugih su stalne i izraženije.
Posle noći mirovanja mnogi ljudi prvih nekoliko minuta osećaju da im se zglobovi teško pokreću. Ukočenost posle mirovanja opisuje se kao jedan od tipičnih znakova artroze, a često popusti kad se zglob počne pokretati. Ostaje pitanje koliko dugo traje i koliko zglobova zahvata, jer upravo to pomaže lekaru da razlikuje uzroke.
Šta je uobičajeno, a šta traži pažnju
Prema NHS, jutarnja ukočenost koje nema ili koja traje kraće od 30 minuta odgovara artrozi, dok duža ukočenost može da ukazuje na neko drugo stanje, na primer na reumatoidni artritis. Zato nije presudno samo da li zglobovi ujutru bole, nego i koliko ukočenost traje, koje zglobove zahvata i da li je prate otok, toplota ili opšta malaksalost.
Važno
Ovaj tekst ne može da utvrdi uzrok Vaših tegoba. To čini lekar, na osnovu razgovora, pregleda i, po potrebi, dodatnih pretraga.
Šta sve može stajati iza jutarnje ukočenosti
Retko postoji jedan „krivac“. Kod artroze NHS navodi nekoliko činilaca rizika: godine, ranija povreda ili prekomerno opterećenje zgloba koji nije stigao da se oporavi, porodična sklonost, gojaznost, koja opterećuje zglobove koji nose težinu, kao što su kolena i kukovi, i drugo oboljenje koje je oštetilo zglob, poput reumatoidnog artritisa ili gihta. Žene obolevaju nešto češće od muškaraca.
Pored toga, na osećaj ukočenosti utiču i stvari koje se na prvi pogled ne vide kao „zglobne“. Slabiji mišići oko zgloba manje ga rasterećuju, dug boravak u istom položaju, bilo u fotelji, bilo u krevetu, čini da se zglobovi teže „razmrdaju“, a neodgovarajuća obuća menja način na koji hodate. Ponekad tegobe koje osećate u zglobu potiču sa drugog mesta, na primer iz kičme. Zato je razlikovanje uzroka posao za lekara, a ne za samoprocenu.
Kada uzrok nije artroza
Zapaljenske bolesti zglobova i giht imaju drugačiju sliku. Giht nastaje kada se u krvi nakupi previše mokraćne kiseline, koja stvara kristale u zglobu, i obično se javlja naglo, uz jak bol, toplotu, otok i crvenilo, najčešće na palcu stopala. Reumatoidni artritis je autoimuna bolest u kojoj imunski sistem napada ćelije koje oblažu zglobove. U oba slučaja pravovremena dijagnoza ima smisla, jer se tada lakše sprečava oštećenje zglobova.
Dakle, ako Vam je ukočenost nova, ako se menja ili Vas brine, nemojte je odmah ni pripisivati godinama ni svoditi na jedan uzrok. Dovoljno je da je zabeležite i pokažete lekaru, a u poglavlju o pregledu naći ćete šta je korisno pripremiti.
Kako lekari razmišljaju o ukočenosti
Lekar ne gleda samo zglob koji boli. Zanima ga kako su tegobe počele, da li se menjaju tokom dana, da li postoje i drugi simptomi, kakva je Vaša aktivnost, da li ste imali povrede i koje lekove uzimate. Zato jedan simptom, kakva je jutarnja ukočenost, sam po sebi ne daje odgovor na pitanje šta je uzrok. Pri tome se više stanja može javiti istovremeno: NHS među stanjima povezanim sa gihtom navodi i artrozu.
Artroza i zapaljenske bolesti – razlika jednostavnim rečima
Zamislite zglob kao vrata sa šarkama. Kod artroze je problem pre svega u „podlozi“ po kojoj se šarke kreću: zaštitni sloj se vremenom troši i pokret postaje bolan i krut. Kod zapaljenskih bolesti, kao što je reumatoidni artritis, problem je u tome što telo greškom napada sopstvenu sluzokožu zgloba, pa se javlja otok, toplota i bol čak i bez velikog opterećenja. Poređenje je pojednostavljeno, ali pomaže da razumete zašto se pregled i lečenje razlikuju.
- Artroza: bol raste uz upotrebu zgloba, ukočenost posle mirovanja je kratka ili je nema, a najčešće su zahvaćeni kolena, kukovi i mali zglobovi šake.
- Reumatoidni artritis: bol, otok i ukočenost najčešće u šakama, stopalima i zglobovima ručja; tegobe mogu da „bukte“ u talasima, a mogu se javiti i umor i gubitak telesne težine.
- Giht: iznenadan, jak bol u jednom zglobu, često na palcu stopala, sa toplotom, otokom i crvenilom kože.
NHS naglašava da rano postavljena dijagnoza i početak lečenja kod reumatoidnog artritisa mogu da spreče pogoršanje i smanje rizik od oštećenja zglobova. Zato se duža jutarnja ukočenost, naročito uz otok više zglobova, ne preporučuje da se „preleži“ i čeka mesecima.
Kada je dobro ne čekati
Ako ukočenost traje duže od pola sata, ako su otečeni, bolni ili topli zglobovi na šakama, ili ako ste uz bol umorni i gubite na težini, zakažite pregled kod izabranog lekara.
Beli luk u srpskoj kuhinji i narodnoj tradiciji
Teško je zamisliti srpsku kuhinju bez belog luka. Završava u čorbama i paprikašima, uz pečeno meso i prasetinu, u kiselim paprikama i zimnici, u salati od crvene paprike i u običnoj supi s prženim hlebom. Njegova oštra aroma, koja se tokom kuvanja ublažava, jedan je od ukusa po kojima mnogi prepoznaju domaću hranu.
U narodnoj tradiciji o belom luku postoje mnoge priče. Starije žene pominju „bakine savete“, a među njima su i oni da se luk stavlja na bolno mesto ili natapa u rakiju za „oblog“. To su porodična predanja, a ne medicinske preporuke, i ovde ih navodimo samo kao deo kulturnog nasleđa. Nijedno od njih ne preporučujemo.
Šta o tome kaže nauka
Američki Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje (NCCIH) pregledao je dokaze o belom luku i izdvaja ograničene i skromne efekte na holesterol, krvni pritisak i šećer u krvi, a o drugim tvrdnjama kaže da su dokazi slabi ili nejasni. Među oblastima koje pominje nema zglobova. Drugim rečima, nema pouzdanog osnova da se tvrdi da beli luk štiti zglobove ili ublažava ukočenost.
Oprez koji vredi znati
- Svež, sirov beli luk stavljen na kožu može da izazove jaku iritaciju i hemijske opekotine (NCCIH). Zato ne stavljajte luk na kožu ni na zglob.
- Dodaci ishrani na bazi belog luka mogu da povećaju rizik od krvarenja. Ako uzimate lekove za razređivanje krvi, aspirin ili Vas očekuje operacija, o tome obavezno razgovarajte s lekarom (NCCIH).
- Dodaci ishrani su hrana, a ne lek. Pre bilo kog dodatka posavetujte se s farmaceutom ili lekarom.
Kao začin u jelu beli luk je deo uobičajene ishrane i slobodno ga koristite onoliko koliko Vam prija. Samo ne očekujte od njega ono što od hrane ne možemo da očekujemo.
Kao i svaka hrana, beli luk nekim ljudima smeta. NCCIH navodi da se kod uzimanja belog luka mogu javiti neprijatan zadah, bol u stomaku, nadimanje i mučnina, a neki ljudi su i alergični. Ako Vam luk smeta, nema razloga da ga jedete „zbog zglobova“, jer za to ionako nema dokaza.
Kome se obratiti i kako izgleda pregled
Prvi korak je izabrani lekar u domu zdravlja. On će Vas pitati od kada traju tegobe, koliko dugo traje jutarnja ukočenost, koji zglobovi su zahvaćeni i šta ih pogoršava ili ublažava, i pregledati zglobove. Po potrebi će predložiti dodatne pretrage, a ako proceni da je potreban stručni pregled, izdaće uput za reumatologa, ortopeda ili fizijatra. Sve to, naravno, zavisi od Vaše situacije, a zdravstveno osiguranje i način upućivanja uređuje RFZO.
Pre pregleda korisno je da nekoliko dana beležite ono što primećujete: kada se ukočenost javlja, koliko traje, koji zglobovi su zahvaćeni i da li ima otoka. Navedite i sve lekove i dodatke ishrani koje uzimate, uključujući i one bez recepta. Tako lekar dobija jasniju sliku, a Vi ne morate da se oslanjate na sećanje.
Terapiju određuje isključivo lekar. Ne prekidajte i ne menjajte lekove na svoju ruku, a za pitanja o lekovima bez recepta ili dodacima ishrani obratite se farmaceutu. Fizioterapeut može da Vam pokaže vežbe prilagođene Vašim mogućnostima.
Šta možete da očekujete
Pregled ne mora da bude dug ni bolan. Lekar će možda pogledati i pomeriti zglobove, proveriti da li ima otoka ili toplote i pitati Vas kako ste spavali, šta radite preko dana i da li Vam bol remeti svakodnevne poslove. Ako smatra da je potrebno, predložiće analize krvi ili snimanje. Ne morate odmah da razumete svaku reč, slobodno ponovo pitajte ako Vam nešto nije jasno.
Zapišite šta primećujete – lekaru je to najkorisniji podatak.
Mit ili činjenica?
Evo nekoliko uvreženih shvatanja i onoga što se o njima zna iz izvora navedenih na kraju stranice.
| Uvreženo mišljenje | Šta se zna |
|---|---|
| Ako zglobovi ujutru bole, najbolje ih je štedeti i mirovati. | Mit Kretanje prilagođeno mogućnostima uobičajeno je deo saveta stručnih službi, a NHS i WHO ističu značaj redovne aktivnosti i jačanja mišića. Nagli, naporni pokreti nisu cilj. |
| Jutarnja ukočenost je normalna u godinama i nije za lekara. | Delimično tačno Kratka ukočenost može da odgovara artrozi, ali ukočenost duža od 30 minuta ili uz otok više zglobova može da ukazuje na drugo stanje, pa je razlog za pregled. |
| Beli luk „podmazuje“ zglobove. | Mit NCCIH ne navodi zglobove među oblastima za koje postoje dokazi. Beli luk je dobar začin, ali nije dokazan način da se zglobovi zaštite. |
| Što se više luka stavi na bolno mesto, to bolje. | Mit Sirov luk na koži može da izazove jaku iritaciju i opekotine, a dodaci na bazi luka mogu da povećaju rizik od krvarenja. |
| Artroza je ista stvar kao reuma. | Činjenica „Reuma“ je narodni zbirni naziv. Artroza i zapaljenske bolesti zglobova su različita stanja i njihov pregled i lečenje se razlikuju. |
Put do dijagnoze u koracima
- ZapažanjeZabeležite kada se ukočenost javlja, koliko traje i koje zglobove zahvata.
- Izabrani lekarRazgovor i pregled u domu zdravlja; lekar procenjuje da li su potrebne dodatne pretrage.
- PretragePo nalogu lekara, na primer laboratorijske analize ili snimanje.
- UputPo potrebi uput za reumatologa, ortopeda ili fizijatra.
- PlanLekar objašnjava dijagnozu i plan, uz kretanje i navike koje Vam odgovaraju.
Kada odmah kod lekara
Odmah potražite medicinsku pomoć ako:
- Zglob je topao, otečen i crven, uz povišenu temperaturu ili osećaj jeze (moguća infekcija zgloba).
- Posle pada ili povrede ne možete da stanete na nogu ili je zglob nakrivljen.
- Iznenadan, jak bol i otok u jednom zglobu, naročito ako se pogoršava.
- Bolan, otečen i topao listni mišić, naročito posle dužeg mirovanja.
- Noćni bol koji ne prolazi, uz gubitak telesne težine bez razloga.
Za hitne slučajeve zovite Hitnu pomoć: 194. Sa mobilnog telefona možete da pozovete i 112, ali je zbog postepenog uvođenja jedinstvenog broja 112 u Srbiji osnovni broj 194. Van radnog vremena izabranog lekara obratite se dežurnoj službi doma zdravlja prema mestu stanovanja.
Pitanja za lekara
Ponesite ovaj spisak na pregled i dopunite ga svojim pitanjima.
- Šta bi mogao da bude uzrok moje jutarnje ukočenosti?
- Treba li da uradim dodatne pretrage ili snimanja?
- Treba li mi uput za reumatologa, ortopeda ili fizijatra?
- Koje oblike kretanja mogu bezbedno da radim?
- Da li neki od lekova ili dodataka koje uzimam utiče na zglobove ili krvarenje?
- Kada treba da dođem na kontrolu i na šta da obratim pažnju do tada?
Česta pitanja
Koliko dugo ukočenost ujutru sme da traje?
Prema NHS, jutarnja ukočenost koje nema ili koja traje kraće od 30 minuta odgovara artrozi, a duža može da ukazuje na neko drugo stanje. Ako Vam traje duže, javite se izabranom lekaru.
Da li je ukočenost ujutru znak da imam artrozu?
Može biti, ali ne mora. Isti simptom imaju i druga stanja. Dijagnozu postavlja lekar na osnovu razgovora, pregleda i, po potrebi, pretraga.
Smem li da vežbam ako me zglobovi bole?
Kretanje prilagođeno mogućnostima uobičajeno je deo saveta stručnih službi, ali vrsta i obim zavise od Vašeg stanja. Posavetujte se sa izabranim lekarom ili fizioterapeutom.
Može li beli luk da pomogne zglobovima?
Za to nema pouzdanih dokaza. Kao začin u jelu je uobičajen sastojak ishrane, ali ga ne stavljajte na kožu, jer može da izazove opekotine.
Ako uzimam lekove za razređivanje krvi, da li je beli luk problem?
Dodaci ishrani na bazi belog luka mogu da povećaju rizik od krvarenja. O tome razgovarajte sa lekarom ili farmaceutom pre nego što ih počnete da uzimate.
Koga da pozovem ako mi se zglob iznenada otekne i zagreje?
Ako je zglob iznenada otečen, crven i topao, a imate i temperaturu, potražite hitnu pomoć na 194. Van radnog vremena izabranog lekara obratite se dežurnoj službi doma zdravlja.
Izvori
Medicinska napomena. Sadržaj ima isključivo informativni karakter i ne zamenjuje savet lekara, dijagnozu ni lečenje. Ne prekidajte i ne menjajte terapiju bez dogovora sa lekarom.
O nama i kontakt
„Jutarnji Pokret 60+“ je informativni vodič koji vodi operater naveden u podnožju. Cilj sajta je da starijim osobama i njihovim bližnjima na jednostavan način približi opšte informacije o zdravlju zglobova. Sajt ne prodaje proizvode, ne daje medicinske savete i ne zamenjuje lekara.
Operater sajta: Nikola Đorđević PR Veb portali i informisanje JUTARNJI POKRET Beograd, Resavska 34, 11000 Beograd, Srbija. E-pošta: [email protected].
